Danas, 10. listopada, se u cijelom svijetu obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), opći cilj Svjetskog dana mentalnog zdravlja je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta i poticanje podrške mentalnom zdravlju. Obilježavanje ovog dana pruža priliku svima koji se bave pitanjima mentalnog zdravlja da razgovaraju o svom radu i o tome što sve još treba učiniti kako bi zaštita mentalnog zdravlja postala stvarnost za sve ljude.
Prvi je put obilježen 10. listopada 1992. te svake godine ima određenu temu kojom fokus stavlja na važna globalna pitanja. Ovogodišnja tema glasi: ”Vrijeme je za prioritiziranje mentalnog zdravlja na radnom mjestu”. Cilj ove teme je angažirati globalnu publiku—uključujući zaposlenike, poslodavce, organizacije i ostale—u javnom zagovaranju radi promicanja mentalne dobrobiti na poslu. Cilj nam je istaknuti ključnu ulogu mentalnog zdravlja u profesionalnim okruženjima, zalažući se za radna mjesta na kojima se mentalno zdravlje štiti, prioritizira i promiče.
Ključne poruke koje se nastoje prenijeti ove godine
Mentalno zdravlje i posao usko su povezani. Podržavajuće radno okruženje održava naše mentalno zdravlje, pružajući nam svrhu i stabilnost. S druge strane, loši radni uvjeti mogu naštetiti mentalnom blagostanju, smanjujući i zadovoljstvo poslom i produktivnost.
Radnici su suočeni s mnogim rizicima za mentalno zdravlje. Rizici uključuju diskriminaciju, loše radne uvjete i ograničenu autonomiju. Posebice nisko plaćeni ili nesigurni poslovi često nemaju odgovarajuću zaštitu mentalnog zdravlja, zbog čega su radnici na tim poslovima izloženiji rizicima po mentalno zdravlje.
Nedostatak podrške na radnom mjestu za osobe s psihičkim problemima te njihova stigmatizacija pri zapošljavanju. Putem podizanja svijesti, obuke zaposlenika i uključivosti prema osobama koje pate od problema mentalnog zdravlja možemo stvoriti zdravije, inkluzivnije radno okruženje.
Briga o vlastitom mentalnom zdravlju. Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja na poslu, možete poduzeti korake kako biste podržali vlastitu dobrobit. Sve počinje sa svjesnosti – kada pratimo sebe i svoja unutarnja stanja, možemo uočiti promjene u našem mentalnom zdravlju. Postoje brojne tehnike upravljanja stresom i emocijama koje nas mogu podržati. Ako je potrebno, potražite podršku od bliske osobe, člana obitelji, kolege, nadređenog ili stručnjaka za mentalno zdravlje.
Što je sa studentima_icama koji_e rade uz studij?
Povodom ovogodišnje teme dana mentalnog zdravlja, donosimo neke podatke o zaposlenim studentima i studenticama, koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja svrstava u podzastupljene i ranjive skupine studenata (MZO, 2021).
Prema podacima Eurostudenta (2024), u prosjeku 59% studenata_ica europskih zemalja radi tijekom perioda predavanja. Svaki peti_a student_ica sebe vidi primarno kao zaposlenika_icu, a tek onda kao studenta_icu. Pritom zaposleni_e studenti_ce češće imaju namjeru odustajanja od studija, u odnosu na studente_ice koji ne rade. Glavna motivacija za studentski posao jest pokrivanje osnovnih životnih troškova, a odmah nakon toga slijedi želja za dodatnom zaradom (kako bi si priuštio_la dodatne troškove). U prosjeku 29 % svih zaposlenih studenata_ica ne bi si mogli priuštiti studiranje bez da rade plaćeni posao.
Podaci iz Hrvatske
Službeni podaci Porezne uprave kažu da je postotak zaposlenih u udjelu studentske populacije veći od 40%. Oko polovice studenata_ica u istraživanju Bandalović i sur. (2019) je iskazalo zaradu blisku minimalnoj satnici, 38% nije zadovoljno satnicom koju prima za svoj rad, a 48% je navelo kako studenti imaju manja radna prava od ostalih radnika. Također, 24% zaposlenih studenata misli da njihov rad utječe na njihov studijski uspjeh, a 20% smatra kako bi imali bolji studijski uspjeh u slučaju da ne rade (MZO, 2021).
Analiza oglasa za studentske poslove utvrdila je kako se studentski rad traži u mnogim područjima, što često predstavlja supstituciju trenutno zaposlenih ili izbjegavanje poslodavaca da zapošljavaju u redovnom radnom odnosu. Nerijetko se traže studenti-radnici za dugoročni angažman na puno radno vrijeme ili radno iskustvo od najmanje godinu dana u području, dok su rijetki bili oglašeni poslovi koje bi se moglo promatrati kao učenje svoje struke na radnom mjestu (MZO, 2021).
Unatoč velikom postotku studentske populacije koja je u radnom odnosu, ne postoji državna institucija koja prikuplja detaljnije podatke o studentskom tržištu rada u Hrvatskoj – kakva im je satnica, koje poslove rade, koliko mjeseci u godini ili koliko sati dnevno.
Kako si olakšati žongliranje između rada i učenja?
Informirajte se o vlastitim pravima
Jeste li znali da postoji zakon koji regulira rad studenata? U Zakonu o obavljanju studentskih poslova propisana su prava zaposlenih studenata i studentica kao što su minimalna satnica, radno vrijeme, plaćena pauza, rok za isplatu naknade za obavljeni posao, pravo na uvećanje naknade za rad nedjeljom, praznicima te za prekovremeni rad. O vašim radničkim pravima možete se informirati ovdje.
Podržite vlastitu psihološku dobrobit
Mentalno zdravlje i psihološka dobrobit temelj su za sve naše aktivnosti. Kada se vaše raspoloženje i zdravlje počinje pogoršavati, to će imati utjecaj i na studiranje i na posao. Ako ste u takvoj situaciji, pokušajte uzeti veću pauzu od posla i učenja. Identificirajte čega vam nedostaje u životu – je li to odmor, druženje, ili pak vrijeme za hobije i aktivnosti u kojima uživate? Potom, svježim očima pogledajte u svoj plan te nastojite uključiti vrijeme za odmor i druge aktivnosti u svoj dnevni i tjedni raspored.
Potražite podršku okoline
Ako se nađete u situaciji da vam je mentalno zdravlje narušeno, ali iz bilo kojeg razloga ne možete prilagoditi svoj raspored, potražite podršku okoline. Razgovarajte s bliskim osobama, kolegama na poslu, poslodavcima ili profesorima na studiju. Što bolje okolina razumije situaciju u kojoj se nalazite, lakše ćete dobiti potrebnu podršku.
Potražite stručnu podršku
Na našim web stranicama možete pronaći brojne savjete vezane za mentalno zdravlje i različite životne vještine. Postoje različita mjesta na kojima možete dobiti potrebnu podršku mentalnom zdravlju, a vrata Psihološkog savjetovališta otvorena su za sve studentice i studente!