Od kraja listopada, svakodnevno smo bombardirani reklamama i porukama – ‘Stiže Božić, najljepše vrijeme u godini’, božićnim pjesmama ili pitanjima ‘Kamo ćeš za Novu?’. Kao da nam društvo poručuje da stiže vrijeme prepuno veselja, slavlja i smijeha te povezivanja s voljenima. Ali nije svako iskustvo blagdana upravo tako. Velik broj pojedinaca doživljava neku vrstu sniženog raspoloženja, tzv. blagdansku tugu (eng. holiday blues), što kraj godine te početak Nove čini posebno izazovnim periodom.
Vjerojatno se sada pitate nije li svačije raspoloženje promjenjivo kada je vani hladnije, a dan je kraći? Ne vole ni svi Božić niti imaju potrebu dočekati Novu godinu igdje osim doma. No, ipak određeni je postotak osoba koje osjećaju promjene u zimskim mjesecima, točnije krajem jeseni sve do proljeća. A ako traje dugo i jakog je intenziteta onda se naziva sezonskim afektivnim poremećajem – jednom vrstom depresije koja se javlja zimi, a vrlo je slična holiday bluesu.
S druge strane, holiday blues odražavaju privremena anksioznost, depresivnost, tuga i usamljenost te brojne druge neugodne emocije. Osobe koje već pate od nekog psihičkog poremećaja mogu u to doba godine osjećati da im se simptomi pogoršavaju, ali čak i bez težih smetnji mentalnog zdravlja možemo osjećati posljedice takvog raspoloženja. Što je to točno? Jedno stanje koje se može pojaviti kod svake osobe, a označava ga tuga, umor, tenzija, frustracija, usamljenost i izolacija, osjećaj gubitka, nemoći, opterećenja i stresa. Mogu se javiti i teškoće zasnivanja ili nesanica, pretjerano jedenje i nevoljnost ulaženja u uobičajene aktivnosti.
S ovakvim stanjem nosimo se kao i sa svakom drugom tegobom mentalnog zdravlja – ponajprije ju shvaćamo ozbiljno i tražimo pomoć ako je potrebno. A na neki si način možemo i sami pomoći. Dobro je shvatiti da je holiday blues stanje koje je privremeno. Ne određuje budućnost niti vas treba spriječiti da uživate u nekom dijelu blagdana. Iako, tijekom blagdana lako je upasti u vrtlog zabava, posjeta i druženja. Ako niste društveni leptirić (eng. social butterfly), treba pripaziti da si ipak dajete vrijeme za punjene baterija. Ponajprije se brinite o sebi i postavite granice u količini druženja te mislite na svoje potrebe. Istovremeno se nemojte izolirati u potpunosti. Planirajte vrijeme s voljenima i uživajte u društvu. Okružite se pozitivnim, brižnim osobama, stvorite nove tradicije. Ako ste se odselili ili ove godine ne možete vidjeti svih, pošaljite im božićnu čestitku poštom i podsjetite voljene koliko vam znače. Aktivnosti na otvorenom, posebice dok je sunčano su super boosteri za sniženo raspoloženje tijekom blagdana. Pokušajte nešto o čemu već dugo sanjate – klizanje ili grudanje, ili izrađivanje božićnih ukrasa ili kolačića s receptom kojeg ste spremili prije tri godine.
Tijekom blagdana potrebno je postaviti realistična očekivanja. Tu se može raditi o količini vremena koju provodimo s drugima, financije koje su nam na raspolaganju za darove i dr. Također, postavljanjem nerealnih očekivanja možete doživjeti nezadovoljstvo i tugu. Tijekom blagdana nikada ne nedostaje fine hrane, a posebice kolača. Svaka mama i/ili baka stavi si kao zadataka speći najfinije slastice, a kako im onda odoljeti? Isto vrijedi i za pića i alkohol. ‘Naprosto je nepristojno odbiti’ govori tata u gostima, ali nije nepristojno voditi računa o svom zdravlju i potrebama. Nemojte si eliminirati užitak već uživajte umjereno, budite strpljivi i realistični, no vodite računa da se nekada mogu pojaviti osjećaji krivnje i srama kad pretjeramo, osim toga osjećamo se loše i tromo. Jedna vrlo važna stvar je naš odnos prema svim neugodnim emocijama koje se jave – ako se pojavi tuga, usamljenost, gubitak ili izolacije, probajte s nekime popričati i podijeliti negativne misli koje vas muče. Prihvatite te emocije s mogućnošću da i dalje možete stvoriti lijepe uspomene koje ćete povezati s blagdanima.
Iako je ponekad teško ostati pozitivnog stava, na proteklu godinu gledajte blagonaklono. Primijetite sve promjene koje su se u toj godini dogodile – a posebice svaki cilj koji ste ostvarili i osobu koja je pritom bila prisutna. Potrudite se pronaći razloga radi kojeg ste zahvalni, osoba koje su vas nasmijale i iskustva iz kojih ste rasli. Zadržite optimističan i pogled pun nade te uzbuđeno, bez pritiska gledajte na budućnost. Posebice jer je kraj godine vrijeme kada želimo ‘popraviti’ i isplanirati sve što želimo u narednoj godini promijeniti. Naime, novogodišnje odluke čine kao pozitivne i zabavne, ponekad posreduju u snižavanju mentalnog zdravlja. No, shvatimo li refleksijom na proteklu godinu da zaista nešto želimo promijeniti, naučiti ili savladati to trebamo pomno planirati i suosjećajno provoditi. Čak i kada zaboravimo na ciljeve i planove te se životni stresori upletu, možemo sada ili sutra ponovno krenuti. A svakako prilikom donošenja odluka oblikujte ih na pozitivan način, da pridonesu fizičkom i mentalnom zdravlju. Suosjećanje, pozitivne promjene i strpljenje ključ su postizanja naših odluka, kada god ih donijeli.
Onda kada dobro savladate božićno vrijeme, praznike i novogodišnje odluke i vratite se u predavaonice, klupe može se javiti još jedan osjećaj ‘radije bih sada bio_la doma nego tu’, odnosno post-blagdanska tuga (eng. post-holiday blues). Ovo stanje je također privremeno, prate ga anksioznost, depresivnost i tuga, snižena motivacija, osjećaj praznine, kao i financijski stres te dr. Javlja se isključivo kao reakcija na završetak odmora/praznika. S post-blagdanskom tugom vrijede iste smjernice kao i s blagdanskom tugom – dajte si vremena, povežite se s voljenima, brinite se o fizičkom zdravlju i prehrani te kvalitetni sna, pronađite aktivnosti kojima ćete se veseliti.
Čini se da je blagdansko i post-blagdansko vrijeme puno izazova. Ako primijetite da vam je teško nositi se s teškoćama sami, opterećuju vas neugodne emocije ili ne možete razlikovati privremeno od trajnog stanja promjenjivog raspoloženja – pronađite pomoć. Moto Sveučilišnog savjetovališnog centra je ‘Potražiti pomoć nije znak slabosti, nego zrelosti’. Ne morate se s tugom i izolacijom boriti sami.
Ako niste student_ica, ali isto primjećujete da trebate pomoć, možete se javiti Odsjeku za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.