Provođenjem stručnih i znanstvenih istraživanja osigurava se stručna kvaliteta rada savjetovališta, kao i uska poveznica između znanstvenog, nastavnog i savjetodavnog rada.
Kroz neposredni rad sa studentima otvaraju se teme za nova istraživanja, a dobiveni rezultati daju povratno korisne smjernice za provođenje pojedinih aktivnosti u savjetovalištu. Istraživanja se provode u suradnji s Odsjekom za psihologiju, većinom u okviru znanstvenih projekata MZOS-a i međunarodnih projekata. Rezultati provedenih istraživanja prezentirani su na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima (popis objavljenih i prezentiranih radova može se naći na mrežnoj stranici SSC-a).
Istraživanja
Kvaliteta psihološke prilagodbe studenata
U okviru znanstvenog projekta „Kvaliteta psihološke prilagodbe studenata” (voditelj dr.sc. Petar Bezinovića, suradnice dr.sc. Alessandra Pokrajac-Bulian, dr.sc. Sanja Smojver-Ažić i dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević) koji je trajao od 1997. do 2001. godine provedeno je opsežno ispitivanje prisutnosti psihičkih teškoća kod studenata riječkog sveučilišta. U tu svrhu konstruirana je „Ljestvica studentskih problema“ koja je primijenjena na uzorku od 1176 studenata.
Izdvojeno je sedam dominantnih skupina problema (tjeskoba vezana uz studij, nezadovoljstvo studijem i nedostatak motivacije, problemi u socijalnim odnosima, napetost i opće nezadovoljstvo, nezadovoljstvo sobom i vlastitim izgledom, osjećaj neprimjerenosti te ljubavni i seksualni problemi).
Najviše je studenata opterećeno tjeskobnim stanjima vezanim uz studij (preko 60% studenata), a zatim po učestalosti slijede problemi u međuljudskim odnosima (50% djevojaka i 38% mladića), te nezadovoljstvo studijem i nedostatak motivacije (preko 40% studenata). Rezultati općenito upućuju na upozoravajuću izraženost osobnih teškoća s kojima se studenti suočavaju, a koje mogu neposredno utjecati na kvalitetu života i uspješnost studiranja.
Dobiveni podaci ukazali su na nužnost organiziranja institucionaliziranih stručnih psiholoških službi na našim sveučilištima koje bi se sustavno bavile promicanjem ljudskih resursa u sveučilišnoj zajednici te istraživanjem i uklanjanjem prepreka efikasnom i kvalitetnom studiranju, a za što su i sami studenti pokazali veliku zainteresiranost.
Clinical Psychology at South-East European Universities – Capacity Building Network
Clipsee (Clinical Psychology at South-East European Universities – Capacity Building Network) je međunarodni projekt koji se od 2000. do 2004. godine provodio s ciljem unaprjeđenja kvalitete nastave iz kliničke psihologije na Odsjecima za psihologiju u zemljama istočne Europe kojeg je financirao DAAD (DeutscherAkademischerAustauschDienst) iz Njemačke, pod stručnim vodstvom Sveučilišta LudwigMaximilian u Münchenu.
U okviru projekta provedeno je kros-kulturalno istraživanje “Adaptacija Aseba instrumenata” u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Novom Sadu i Beogradu. Za potrebe istraživanja prevedeno je i provjereno nekoliko formi Achenbachovih skala za procjenu ponašanja djece i odraslih, među kojima je i YASR (YoungAdultSelfReport), upitnik namijenjen osobama između 18 i 30. godina, pri čemu je na Sveučilištu u Rijeci posebno prilagođena verzija za studente.
Skala je primijenjena na uzorku od 800 brucoša dobi od 18 do 20 godina. Usporedba s američkim normativnim podacima upućuje na slične rezultate, osim značajnih povišenja rezultata na subskali problema s pažnjom.
Prilagodba YASR skale koja se pokazala valjanim i pouzdanim instrumentom proširila je repertoar instrumentarija za procjenu i ranu identifikaciju studenata s psihičkim problemima.
Developing University Counseling and Advisory Services
U okviru Tempus DUCAS projekta („Developing University Counseling and Advisory Services“) provedeno je 2008. godine ispitivanje sa 544 studenta (61% djevojaka) koji su ispunili ranije razvijenu Ljestvicu studentskih problema.
Rezultati su pokazali, da studenti viših godina navode značajno više problema od brucoša, te da studenti koji su se odvojili od obitelji izražavaju više problema u prilagodbi od studenata koji su ostali kod kuće. U usporedbi s mladićima djevojke imaju izraženije sve tipove problema osim akademskih problema, koji su općenito najučestaliji kod oba spola.
U sklopu istraživanja ispitana je i spremnost studenata za traženje stručne pomoći. Rezultati upućuju da oko 40% studenata navodi spremnost za traženje stručne pomoći, pri čemu su mladići manje spremni od djevojaka, dok je priličan broj njih ambivalentan.
Dobiveni rezultati uputili su na potrebu rada na destigmatizaciji psihičkih smetnji i psiholoških tretmana.
Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata
Znanstveni projekt “Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata” kojeg financira MZOŠ provodio se od 2008. do 2013. godine (voditeljica dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević, suradnice dr.sc. Sanja Smojver-Ažić, dr.sc. Tamara Martinac-Dorčić te znanstvene novakinje Jasminka Juretić i Ines Jakovčić). Glavni cilj projekta bio je istražiti ulogu psihosocijalnih čimbenika u psihološkoj prilagodbi i akademskoj uspješnosti studenata.
U longitudinalno istraživanje uključen je rezeprezentativan uzorak od 35% redovito upisanih studenata prvih godina svih fakulteta Sveučilišta u Rijeci ak. god. 2007/2008, prosječne dobi od 19 godina, 59% djevojaka. Studenti su ispitani tijekom prvog , trećeg i šestog semestra nizom upitnika i skala procjene. Podaci o uspjehu na studiju prikupljani su od studentskih službi tijekom 5 godina studiranja.
Dobiveni rezultati upućuju da na početku studija 23% studenata pokazuje povišenu depresivnost, a čak 52% povišenu anksioznost, dok oko 7% studenata navodi suicidalna razmišljanja. Ovi su problemi jače izraženi kod djevojaka, kao i u grupi studenata koji su zbog studija promijenili mjesto boravka. Usporedbom naših rezultata s podacima na drugim svjetskim sveučilištima, može se uočiti podjednaka učestalost depresivnih simptoma, dok je anksioznost češći problem naših studenata, pri čemu je uočeno značajno povećanje anksioznih simptoma na 2. godini studija. Istaknutost 2. godine studija kao posebno kritične za razvoj psihičkih smetnji u skladu je s ranijim istraživanjima (prije uvođenja bolonjskog sustava), na našem i na stranim sveučilištima. Niže razine nelagode na višim godinama studija mogu biti posljedica auto-selekcije studenata, ili pak efekta dobi i boljih vještina suočavanja.
Rezultati provedenog istraživanja daju korisne smjernice za intervencije u nekoliko pravaca. Pri selekciji kandidata za upis u studij posebnu bi pažnju trebalo posvetiti motivaciji studenata za odabrani studij budući da ona značajno pridonosi kasnijem uspjehu. Preventivne bi programe trebalo usmjeriti na olakšavanje prilagodbe studenata na početku studija, posebice onih koji su se odvojili od svojih obitelji. Pored toga, u preventivnim bi se aktivnostima trebalo više usmjeriti na ublažavanje anksioznosti na prvim godinama studija. Važno je na vrijeme prepoznati i studente s izraženim depresivnim simptomima, s obzirom na dobiveni podatak da prisutnost depresivnosti povećava rizik za odustajanje od studija, osobito kod neuspješnih studenata.
Pored ranog prepoznavanja psihičkih teškoća, aktivnosti bi trebalo usmjeriti na rad sa studentima koji na početku studija doživljavaju neuspjeh kroz organizaciju radionica za razvoj akademskih vještina, kao i grupnog i individualnog savjetovanja, s obzirom da se pokazalo kako dobra organizacija vremena, vjerovanje u uspjeh i ulaganje napora da se on postigne najbolje razlikuju uspješne i neuspješne studente u ispitanom uzorku.